Primenom promišljenih principa i elemenata, arhitekte iz studija BGD/011 su od starog jugoslovenskog stana formirale komforan prostor za savremeni život.

Upotrebna vrednost stana je jedan od centralnih kvaliteta kome teži svaki kupac stana. Ali, kada kada to nije slučaj ili kada dođe do promene vlasnika, unaprediti funkcionalnost velikog stana je relativno lako. No, kako i na koji način stambeni prostor male kvadrature učiniti boljim i kvalitetnijim je pitanje sa kojim se susreću mnogi.

Stan na Novom Beogradu, koji se nalazi u stambenoj zgradi sagrađenoj 70-ih godina prošlog veka, pruža nam moguće odgovore. Prilikom njegovog renoviranje korišćeni su projektantski principi koji se mogu primeniti i u drugim sličnim prilikama.

Naime, veštom kombinacijom elemenata i materijala arhitekte Dijana Savanović i Aleksa Janković su od starog stana sa brojnim ograničenjima stvorili novu i fleksibilnu organizaciju.

Zajedno sa lođom stan zauzima površinu od oko 63 kvadrata; Vizuelizacija: STUDIA.BGD/011

Centralni zahtev koji su klijenti imali
bila je racionalizacija budžeta
i optimizacija prostora.

Okružena zelenilom i sa unutrašnjim dvorištem, osnovna zgrade omogućila je formiranje stanova sa dvostranom i trostranom orijentacijom.

Navedena pozicija stana u stambenom sklopu je u velikoj meri olakšala formiranje nove funkcionalne organizacije stambene jedinice čija površina iznosi oko 63 m² (zajedno sa lođom).

Centralni zahtev koji su klijenti imali bila je racionalizacija budžeta i optimizacija prostora. Pored toga, želeli su da njihov stan bude specifičan i jedinstven.

Klijenti su želeli i da njihov stan bude specifičan i jedinstven; Vizuelizacija: STUDIA.BGD/011

Racionalizacija budžeta

Budući da nasleđena osnova nije odgovarala potrebama novih korisnika, bilo je neophodno prilagoditi je njihovim potrebama i navikama.

Ujedno, bilo je potrebno zadržati kvalitete postojeće organizacije. Funkcionalna šema stana odlikovala se dobrom pozicijom kupatila i kuhinje, te je odluka da se njihovo mesto ne izmešta značajno smanjila obim radova.

Zahtevi sa kojima su klijenti pristupili projektu su se svodili na optimizaciju intervencija i njihovo svođenje na minimalnu razmeru.

Klijenti su očekivali i nekoliko specifičnih detalja koji će njihovom stambenom prostoru dati pečat autentičnosti.

Od arhitekata se zahtevalo i izdvajanje zone dnevnog boravka koji bi bio u boljoj vezi sa kuhinjskim prostorom, ali i formiranje dve spavaće sobe.

Osim toga, klijenti su očekivali i nekoliko specifičnih detalja koji će njihovom stambenom prostoru dati pečat autentičnosti.

Zona dnevnog boravka sada je u boljoj vezi sa kuhinjskim prostorom; Vizuelizacija: STUDIA.BGD/011

Prilagođavanje osnove stana

Sa jasno postavljenim zahtevima klijenata, određenim budžetom i definisanim projektnim zadatkom, pristupilo se novoj funkcionalnoj organizaciji stana i njegovom opremanju.

Nakon utvrđivanja pozicija elemenata noseće konstrukcije i instalacija, određene su pozicije koje se neće menjati.

Osnova stana – pre i posle

Zarad provođenja novih električnih instalacija odlučeno je da se u celom stanu formira spušteni plafon.

Jedna od takvih je zidno armirano-beotonsko platno, koje deli postojeću spavaću sobu od dnevne. Kao takvo, taj element nije bilo moguće menjati u cilju stvaranja otvorenog plana.

Tavanicu formira armirano-beotonska ploča, te je zarad provođenja novih električnih instalacija odlučeno da se u celom stanu formira spušteni plafon.

Shodno tome birana je nadgradna rasveta, a čija vrsta i oblikovanje zavise od pozicije i namene.

Spavaća soba; Vizuelizacija: STUDIA.BGD/011

Staklena pregrada i zid-ogledalo

Dodavanje još jedne spavaće sobe otvorilo je pitanje načina na koji će se prostor pregraditi. Naročito je postalo važno pitanje izbora odgovarajućih materijala.

Uvođenjem staklene pregrade između dnevnog boravka i spavaće zone zadržan je vizuelni kontinuitet u prostoru. Ujedno, stvorena je mogućnost odvojenog korišćenja pomenutih zona.

Ova intervencija u stanu donela je još jedan kvalitet – otvaranje prostora po dijagonali. Naime, kuhinja i lođa su sada direktno vizuelno povezani, što doprinosi utisku veće prostornosti.

Akcenti u prostoru ostvareni su intenzivnijim koloritom komadnog nameštaja.

Oblaganjem dnevne i ulazne zone zidnim ogledalima dubina stana je vizuelno uvećana, te prostor deluje prostranije nego što fizički jeste.

Ovom efektu su doprineli i ista obrada poda i plafona u celokupnom stanu, ali i svetliji ton zidova i elemenata ugradnog nameštaja.

Akcenti u prostoru ostvareni su intenzivnijim koloritom komadnog nameštaja. Na ovaj način je stvorena neutralna baza, koja može prihvatiti sve buduće izmene u opremanju i dizajnu.

Ista obrada poda i plafona primenjena je u celokupnom stanu; Vizuelizacija: STUDIA.BGD/011

Više prostora za kuhinju i kupatilo

Kao prvi problem prepoznata je minimalna ulazna zona. Iz nje se stupalo u trpezarijski prostor, koji je zidom bio odvojen od dnevnog. Ova pregrada je ukinuta, a ulazni korupus je postao sastavni deo kombinovane dnevne sobe.

Stara radna kuhinja je ukinuta, a nova je formirana kao niša unutar zone zajedničkih sadržaja. Naime, kuhinjski blok je bio ,,zarobljen’’ u svega 5 m². Njegova veličina bila je neprimerena novim potrebama, te je promena bila nužno neophodna.

Poseban akcenat u prostoru, po svojoj poziciji, predstavlja trpezarijski sto. On je svoje mesto našao u glavnoj osi stana i svojim oblikom prati zatečenu geometriju zidova.

Trpezarijski sto svojim oblikom prati zatečenu geometriju zidova; Vizuelizacija: STUDIA.BGD/011

Naročit detalj predstavlja polica za knjige koja razdvaja ulaznu zonu od ostatka stana.

Postojeće kupatilo površine 3.5 m² našlo se na granici minimalne površine, te je proširivanje istog za smeštanje veš-mašine i bojlera značajno uticalo na uvećanje njegove funkcionalnost.

Isto kako je i kuhinjski prostor bilo neophodno uvećati, kupatilo je dopunjeno formiranjem niše na račun stare spavaće sobe.

Obezbeđivanje dovoljno prostora za odlaganje stvari bilo je od izuzetnog značaja za funkcionalnu organizaciju stana. To je postignuto umetanjem ugradnih plakara koji su rađeni po meri. Naročit detalj predstavlja polica za knjige koja razdvaja ulaznu zonu od ostatka stana.

Polica za knjige razdvaja ulaznu zonu od ostatka stana; Vizuelizacija: STUDIA.BGD/011

Po meri korisnika

Nasleđeni obrasci organizacije stambenog prostora ne odgovaraju savremenim potrebama. Upravo zato, zahtevi za prilagođavanjem postojećih osnova postaju sve veći i veći, naročito prilikom renoviranja starih stanova.

U cilju da odgovore na nove potrebe klijenata i zahteve tržišta, arhitekte pronalaze brojne kreativne načine da u malo prostora udahnu što više komfora.

Za uspešno prilagođavanje malog stana novim potrebama vam ne treba nužno
veliki budžet.

Primena staklenih pregrada, ubacivanje ogledala, otvaranje prostora po dijagonali, pažljivo proširivanje postojećih prostorija i promišljeno naglašavanje elemenata su od starog jugoslovenskog stana stvorili otvoren i svetao prostor za savremeni život.

Kao što nam ovaj primer transformacije na Novom Beogradu govori, za uspešno prilagođavanje malog stana novim potrebama vam ne treba nužno veliki budžet, ali su vam domišljatost, kreativnost i snalažljivost i te kako potrebni.

Faktografija

  • naziv: Renoviranje stana na Novom Beogradu
  • autori: STUDIA.BGD/011
  • autorski tim: Dijana Savanović i Aleksa Janković
  • kvadratura: 63 m²
  • godina projektovanja: 2023.