Na primeru dečje sobe za Hanu i Zaru, studio Arhimetrik iz Novog Sada pokazuje kako se dizajn prilagođava različitim razvojnim fazama deteta.
Uređenje dečje sobe spada među najzahtevnije zadatke u dizajnu enterijera. Reč je o prostoru koji u vrlo kratkom vremenskom periodu mora da odgovori na potpuno različite potrebe – od igre i slobodnog kretanja, preko učenja i razvoja, do formiranja ličnih navika i interesovanja.
Upravo zato, dobra dečja soba ne projektuje se samo za „sada“, nego sa jasnom idejom kako će se menjati u godinama koje dolaze.
Dečja soba za Hanu i Zaru, koju je projektovao studio Arhimetrik iz Novog Sada, predstavlja dobar primer takvog promišljenog pristupa.
Iako na prvi pogled deluje nežno i razigrano, ovaj prostor je osmišljen kao fleksibilna osnova koja može da prati rast i razvoj svojih korisnica, bez potrebe za čestim i zahtevnim intervencijama.
„Dečji prostor mora da raste zajedno sa svojim korisnicima, od stvaranja nežnog okruženja u kojem se upoznaje svet, preko slobodnih površina za igru i kreativnost, pa sve do formiranja đačkih kutaka i kasnijih tinejdžerskih zahteva„, ističu iz studija Arhimetrik.
Kroz pet ključnih pravila, u nastavku teksta izdvajamo principe koji su vodili projektovanje ove sobe, ali koji se mogu primeniti i u brojnim drugim dečjim prostorima, bez obzira na kvadraturu ili uzrast deteta.
Dečja soba spremna za promene
Jedan od najvećih izazova u projektovanju dečjih soba jeste činjenica da se potrebe njihovih korisnika brzo i često menjaju.
Prostor koji danas služi kao sigurno okruženje za igru, već za nekoliko godina mora da odgovori na potpuno drugačije zahteve – rad, učenje, koncentraciju i privatnost.

U studiju Arhimetrik ističu da je upravo ta promenljivost polazna tačka svakog dečjeg enterijera: „Za većinu dečjih enterijera, ključni izazov predstavlja prostorna i funkcionalna organizacija, jer su to prostori koji u relativno kratkom vremenskom periodu treba da odgovore na različite, brzo promenljive potrebe, a da pritom ne budu narušeni osnovni principi: udobnost i sigurnost.“
U početnoj fazi, organizacija je maksimalno otvorena, sa slobodnom centralnom zonom namenjenom igri, kretanju i kreativnom izražavanju.
„U početnoj fazi prostor je zamišljen kao otvoren plan sa slobodnom centralnom zonom, dok je radni kutak uveden diskretno, kako bi s vremenom mogao da preuzme značajniju ulogu, prateći prelazak u predškolsku i školsku fazu“, navode iz studija.
Ovakav pristup omogućava da se soba lako prilagođava novim navikama i interesovanjima, bez narušavanja osnovnih principa udobnosti, sigurnosti i prostorne jasnoće, što je naročito važno u savremenim stanovima, gde su dečje sobe najčešće ograničene na 10-12 kvadratnih metara.
Prostor koji danas služi kao sigurno okruženje za igru, već za nekoliko godina mora da odgovori na drugačije zahteve.
Prednost organizacije nad estetikom
Kod dečjih soba, dobra organizacija prostora često pravi veću razliku od samog vizuelnog utiska.
Funkcionalan raspored omogućava detetu da prostor koristi intuitivno, bez ograničenja i stalnih prilagođavanja, dok estetika dolazi kao prirodna posledica jasno postavljenih odnosa u enterijeru.

U studiju Arhimetrik naglašavaju da je upravo funkcionalna organizacija bila jedan od ključnih fokusa ovog projekta, posebno imajući u vidu ograničenu kvadraturu.
„Za većinu dečjih enterijera, pa tako i za ovaj, ključni izazov predstavlja prostorna i funkcionalna organizacija. Reč je o prostorima koji u relativno kratkom vremenskom periodu treba da odgovore na različite, brzo promenljive potrebe„, objašnjavaju iz studija Arhimetrik.
Kako bi soba mogla da odgovori i sadašnjim i budućim navikama Hane i Zare, razvijeno je više mogućih organizacionih šema, sa ciljem da se prostor lako i brzo transformiše u skladu sa njihovim razvojem.
U trenutnoj fazi, raspored je postavljen tako da ostavlja dovoljno slobodnog prostora za igru i svakodnevne aktivnosti, dok su radne i zone za odlaganje uvedene kontrolisano.
„Razvili smo nekoliko organizacionih šema upravo iz potrebe za lakom i brzom transformacijom prostora, kako bi soba mogla da prati razvoj svakog deteta„, ističu iz studija.
Takav pristup omogućava da prostor ne deluje prenatrpano, ali ni nedovršeno, već da se postepeno „popunjava“ novim funkcijama kako se potrebe menjaju.
Kod dečjih soba, dobra organizacija prostora često pravi veću razliku od samog vizuelnog utiska.
Nameštaj po meri za dugoročnu fleksibilnost
Kako bi dečja soba mogla da odgovori različitim razvojnim fazama, nameštaj u ovakvim prostorima ne treba da se posmatra kao trajno „zakucano“ rešenje, već kao promišljen sistem koji se vremenom menja i prilagođava. Upravo zato je u ovom projektu ključnu ulogu imao nameštaj po meri.

U studiju Arhimetrik pojašnjavaju da je svaki element projektovan sa idejom transformacije, čak i kada to na prvi pogled nije uočljivo.
„Svi komadi nameštaja projektovani su i rađeni po meri, od elemenata za odlaganje, rad i kreativnost, do prostora za spavanje. Iako to nije odmah vidljivo, svaki komad je pažljivo dimenzionisan i osmišljen tako da lako može da se prilagodi, rastavi, preoblikuje i ponovo sklopi u drugačijoj formi“, ističu iz studija.
Enterijer ostaje otvoren za promene koje dolaze sa uzrastom, bez potrebe za potpunim preuređenjem prostora.
Fleksibilnost nameštaja omogućava da se raspored prilagođava novim navikama i interesovanjima, dok osnovna struktura sobe ostaje stabilna i funkcionalna.
Svi komadi nameštaja projektovani su i rađeni po meri, od elemenata za odlaganje, rad i kreativnost, do prostora za spavanje.
Presudna tehnička priprema prostora
Iako često ostaje u drugom planu, tehnička priprema prostora igra ključnu ulogu u dugoročnoj upotrebljivosti dečje sobe.
Planiranje instalacija unapred omogućava da se prostor kasnije lako prilagodi novim funkcijama, bez vidljivih i invazivnih intervencija.

U ovom projektu, tehnički aspekti su sagledani kroz buduće scenarije korišćenja prostora.
„Za buduće rasporede unapred su ostavljene sve neophodne instalacije – elektro priključci, pozicije za rasvetu, kao i priključci za televizor, računar i internet„, objašnjavaju iz studija Arhimetrik.
Dodatna prednost bila je činjenica da je projektovanju dečje sobe prethodila kompletna adaptacija stana, što je omogućilo da se nova tehnička rešenja diskretno integrišu u podne, zidne i plafonske obloge.
„Tehnička transformabilnost prostora je ‘zamaskirana’ već u osnovnoj adaptaciji, tako da soba može u potpunosti da odgovori budućim potrebama, bez narušavanja estetike“, pojašnjavaju.
Ovakav pristup omogućava da prostor ostane čist i uredan, dok je istovremeno spreman za promene koje neminovno dolaze.
Planiranje instalacija unapred omogućava da se prostor kasnije lako prilagodi novim funkcijama.
Detalji i kolorit nose „dečji pečat“
Dok su osnovni elementi enterijera osmišljeni kao neutralna i dugotrajna osnova, ulogu razigranosti i identiteta preuzimaju detalji, boje i teksture. Upravo kroz njih se prostor personalizuje i prilagođava karakteru svojih korisnika.

U studiju Arhimetrik ističu da kolorit i materijalizacija imaju ključnu ulogu u stvaranju atmosfere u dečjim sobama.
„Dobro postavljena kolor šema, usklađena sa konceptom i inicijalnom inspiracijom, uz pažljivo odabranu kombinaciju prirodnih materijala i kvalitetnih tekstura, može da donese značajna unapređenja u ukupnom ambijentu“, navode iz studija.
U ovom projektu, zidovi i plafoni tretirani su kao svojevrsno platno za izražavanje kreativnosti i dečjih želja, dok su manji komadi nameštaja, rasveta i dekorativni elementi ostavljeni kao promenljivi sloj koji se lako može da se zameni ili prilagodi.
„Manji komadi nameštaja, rasveta i detalji postaju nosioci priče, oni su zamenjivi i nose taj prepoznatljivi, dečji pečat, bez ugrožavanja funkcionalnosti prostora“, pojašnjavaju iz Arhimetrika.
Ulogu razigranosti preuzimaju detalji, boje i teksture – kroz njih se prostor prilagođava karakteru svojih korisnika.
Prostor koji raste sa korisnicima
Kada se jedan projekat privede kraju i dobije svoju završnu formu, njegov krajnji domet ne meri se samo estetikom ili tehničkom preciznošću.

Pravi kvalitet prostora često se prepoznaje tek kroz odnos koji se tokom procesa izgradi između projektanata i klijenata, kao i kroz način na koji prostor odgovara na svakodnevni život svojih korisnika.
U studiju Arhimetrik ističu da je upravo ta saradnja jedan od ključnih aspekata svakog uspešnog projekta.
„Kada projekat izmami osmeh i zahvalnost kod njegovih vlasnika, sam dizajn često ostaje u drugom planu. Ono što tada ostaje dominantno jeste proces i ljudi koji stoje iza njega“, kažu iz studija.
Posebnu ulogu, kako objašnjavaju, ima i tim koji stoji iza realizacije, sposoban da svaku ideju sprovede u delo uz dosledno poštovanje inicijalne vizije, i estetski i funkcionalno.
„Saradnja sa klijentima i unošenje tog ličnog, kako klijentovog, tako i projektantskog, u svaki prostor predstavlja ključni aspekt dobrog enterijera. Upravo ta sinergija procesa, saradnje i realizacije čini razliku između dobrog i zaista posebnog prostora“, pojašnjavaju iz studija Arhimetrik.
Dečja soba za Hanu i Zaru tako ne predstavlja samo pažljivo osmišljen enterijer, nego i primer odgovornog i dugoročnog pristupa dizajnu, onog koji uvažava promene, prati razvoj i ostavlja prostor da se dečji svet u njemu slobodno gradi i menja.
Foto-galerija
Faktografija
- naziv projekta: Soba za Hanu i Zaru
- autori: Studio Arhimetrik, Arhimetrik Kids
- lokacija: Novi Sad, Srbija
- površina: 21 m2
- godina: 2025.
- fotografije: Višnja Jovanović
Pet ključnih pravila za funkcionalnu i razigranu dečju sobu



